Upala sinusa i kako nastaje sinusitis

Upala sinusa i kako nastaje sinusitis

Upala sinusa i kako nastaje sinusitis?

Upala sinusa – sinusitis odnosno rinosinuitis predstavlja upalu sluznice koja oblaže nos i sinuse. Najčešći uzroci upale su virusni i bakterijski uzročnici, a sama upala se češće javlja kod alergičara. Većina upala sinusa je virusne etiologije te se u takvim slučajevima simptomi uglavnom povlače unutar deset dana.

Što uzrokuje sinusitis?

Stručnjaci obično dijele sinusitis na:
• akutni koji traje kraće od 3 tjedna
• kronični, koji obično traje najmanje 3 do 8 tjedana, a može se nastaviti tijekom više mjeseci ili čak godina
• recidivirajući, nekoliko akutnih napadaja tijekom godine

Akutni sinusitis najčešće nastaje kao posljedica prehlade ili alergije, koje stvaraju preduvjete za nastanak infekcije. Akutni sinusitis najčešće je uzrokovan bakterijama ili virusima, mnogo rjeđe gljivicama. Bakterije koje najčešće uzrokuju akutni sinusitis su pneumokoki, streptokoki, Moraxalla catarrhalis i Haemophilus influenzae.Mnogo je zdravih ljudi kod kojih su ove bakterije i inače prisutne na sluznici gornjih dišnih putova, međutim u uvjetima upaljene, otečene sluznice te otežane ventilacije sinusa stvaraju se pogodnosti za povećanje broja bakterija i razvoju infekcije.

Kronični sinusitis može se razviti kao posljedica često ponavljanih akutnih upala sinusa, pogotovo ako nisu propisno liječene. Bakterijski uzročnici ipak se često razlikuju od onih koji uzrokuju akutni sinusitis. Tako kao uzročnike kroničnog sinusitisa često nalazimo gram-negativne i anaerobne bakterije te gljivice. Mnoštvo je općih i lokalnih čimbenika koji isto tako pogoduju obolijevanju od kroničnog sinusitisa.

Osobe koje su sklone alergijama ili boluju od alergija koje se manifestiraju sa simptomima dišnih putova (astma, peludna hunjavica i sl.) zbog sklonosti nerijetkim akutnim upalama sinusa vrlo često obolijevaju od kroničnoga sinusitisa. Lokalni čimbenici koji pogoduju razvoju kroničnog sinusitisa mogu biti devijacija nosnog septuma, nosni polipi, deformiteti nosa i nosnih kostiju, upala zuba gornje čeljusti i dr. Opći čimbenici koji stvaraju sklonost ovoj bolesti su neke kronične bolesti koje smanjuju otpornost organizma prema infekcijama (HIV infekcija, cistična fibroza te neke druge teže bolesti).

Ko sve može dobiti sinusitis ?

Akutni sinusitis vrlo je čest i može ga dobiti svaka odrasla osoba ili dijete s alergijom, prehladom, gripom ili bakterijskom infekcijom gornjih dišnih putova koje stvaraju preduvjete za razvoj ove bolesti. Hroničnom sinusitisu sklone su osobe s različitim, prije navedenim lokalnim i općim čimbenicima rizika.

Koji su simptomi sinusitisa?

Tipični simptomi akutnog sinusitisa su začepljen nos, pojačana sekrecija, osjećaj pritiska i bol u području zahvaćenoga sinusa te može biti prisutna glavobolja, najčešće jutarnja, kao i povišena temperatura. Simptomi i mjesto najjačeg pritiska i boli variraju ovisno o tome koji je od sinusa najjače pogođen upalom. Tako se može javiti bol u uhu i u vratu, zubobolja, gubitak njuha, suzenje iz očiju.

Od općih simptoma najčešće su izraženi umor i iscrpljenost. Simptomi hroničnog sinusitisa ne razlikuju se značajno, osim što duže traju, a kod nekih osoba se nikada potpuno ne povlače nego se u određenim situacijama pogoršavaju.

Liječenje sinusitisa

Nakon dijagnosticiranja sinusitisa i utvrđivanja uzroka simptoma i možda identifikacije uzročnika infekcije, liječnik će predložiti način liječenja. Akutni sinusitis uglavnom se liječi lijekovima koji olakšavaju simptome, smanjuju upalu i liječe infekciju. Akutni sinusitis
Kapi za nos; smanjuju otečenost sluznice i osjećaj začepljenosti, olakšavaju disanje na nos;
• Antibiotici za liječenje bakterijske infekcije;
• Sredstva za smanjenje bolova.
Pomoć navedenoj terapiji može biti uzimanje veće količine tekućine i inhalacije koje bolesnici mogu primijeniti sami kod kuće.

Katkada, kada je riječ o tek blagom sinusitisu, te metode, uz korištenje kapi za nos, mogu biti dovoljne. Važno je napomenuti da se kapi za nos ne koriste više od nekoliko dana jer njihova duža primjena može imati suprotan učinak osim ako su prirodne kapi za sinuse. Hronični sinusitis obično je rezultat oštećenja sluznice koje je posljedica neliječenoga ili nepropisno liječenoga akutnog sinusitisa.

Aerobne i anaerobne bakterije prisutne u kroničnom sinusitisu često se razlikuju od onih koje uzrokuju akutni sinusitis, u skladi s tim i propisivani antibiotici se razlikuju. Simptomatska terapija ista je kao i u liječenju akutnog sinusitisa (kapi, lijekovi protiv boli, inhalacije, ovlaživači sluznice u spreju i dr.). Katkada se propisuju kortikosteroidni sprejevi za nos da bi se smanjila upala i otečenost sluznice.

Kortikosteroidi se vrlo rijetko koriste kod akutnog sinusitisa jer osim što ne liječe infekciju, koja je glavni razlog akutnog sinusitisa, mogu je produžiti i otežati liječenje. Operativno liječenje primjenjuje se kada lijekovi nemaju učinka, odnosno kada postoje komplikacije ili strukturni deformiteti (devijacija nosnog septuma, polipi) koji onemogućavaju ili otežavaju liječenje. Čest uzrok ponavljanja akutnih sinusitisa kod djece su adenoidi, odnosno mandule što često zahtijeva operativno liječenje. Najuobičajenija operacija koja se danas izvodi je funkcionalna endoskopska operacija sinusa, u kojoj se prirodni otvori sinusa povećavaju da bi se omogućilo bolje cijeđenje sadržaja sinusa.. Ovaj tip operacije je manje invazivan nego tradicionalna operacija sinusa, pa su ozbiljne komplikacije rijetke.


Izdvajamo iz našeg asortimana

Ostavi komentar

TOP